S
kadarsko jezero je oduvijek važilo za destinaciju koja po svojoj veličini, ljepoti i prirodi ostavlja bez daha, i to ne samo inostrane već i domaće i posjetioce iz regiona. A da te prirodne ljepote i ljudska ruka može još više unaprijediti, dokaz je i manifestacija „Dan krapa” koja se već tradicionalno održava na Plavnici svake godine, početkom juna.
Turistički kompleks Plavnica juče je bio pun posjetilaca, kako domaćih tako i stranih. Rijeka ljudi pristizala je iz časa u čas. Kolone automobila bile su od spomenika u Golubovcima. Sve generacije su se okupile na jednom mjestu gdje su uživali u jelima od ribe, ribljoj čorbi, zetskim kolačima, raznim sirevima, dobrom vinu i pivu, ali i u odličnoj muzici... Domaćini su se potrudili da na manifestaciji bude za svakog po nešto, te su svi bili oduševljeni, od najmlađih pa sve do onih najstarijih. Ovaj događaj, koji je okupio na hiljade građana, organizovali su Turistička organizacija Podgorice, Opština Golubovci, Nacionalni parkovi Crne Gore i NP „Skadarsko jezero”. Direktor TO Podgorica Tatjana Popović kazala je da je manifestacija prve godine imala lokalni karakter, a sada je dobila regionalni karakter.
–Danas su sa nama gosti iz regiona, od Albanije, Hrvatske, Srbije, Bosne, kao i turisti koji su se našli u glavnom gradu. Ovdje se oslikava malo drugačija Crna Gora, veliki biser koji treba još bolje ispromovisati. Skadarsko jezero je kulturna baština, gastro turizam, avanturistički turizam. Za svakog ima ponešto od najmlađih do najstarijih. Voziće se čunom kao nekada, promovisaćemo pravilan način izlova ribe, degustirati čorbe, najbolji će dobiti nagrade. Svi posjetioci će degustirati sve proizvode, vina regiona, i sav prihod će ići u humanitarne svrhe – rekla je Popovićeva.
Predsjednik Opštine Golubovci Dušan Radonjić kaže da je prilog manifestacije ide u humanitarne svrhe.
–Ne znamo odakle sve imamo izlagače i posjetioce. Pored činjenice da su ljudi izuzetno zainteresovani za manifestaciju imamo dobar marketing i dobru povratnu informaciju kroz veliki broj turista koji čekaju ovaj datum da dođu na Plavnicu. Svako ko želi da nešto od proizvoda plasira to može da uradi ovdje. Akcenat je promocija bisera prirode, tradicionalnih vrijednosti, skadarskog jezera i riblje vrste kao što je krap. Apel da štitimo ono što imamo i da što kvalitetnije ostavimo generacijama koje dolaze – rekao je Radonjić.
On je najavio još sličnih manifestacija. Međutim, kako je kazao, proizvođači su stidljivi po pitanju promocije proizvoda, a mnogo vredniji su u dijelu proizvodnje. Ideja im je da naprave manifestaciju Dani zetske dinje i pipuna.
–Toga dana bi svi proizvodi bili gratis, a opština bi snosila trošak. Samo treba da oni budu zainteresovani – smatra Radonjić.
Dani krapa okupili su najbolje kuvare i poznavaoce ribe koji su odmjerili „snagu”. Čija riblja čorba je najbolje mirisala i bila ukusnija, te čiji je krap imao poseban ukus odlučio je žiri Ilija Aleksić, Milan Bukarica i Manojlo Vojvodić.
– Pripremali su riblju čorpu na tradicionalni način i jela od krapa na više načina, pržen u ulju, na žaru, na špicu. Prijavljeno je osam čorbi i devet jela od krapa. Jaka je konkurencija, a mi takmičare stalno obilazimo. Mi smo tu da im pomognemo i damo sugestiju i primjedbu, ali i da ih poučimo kako treba. Čuju Zećani savjet i hoće da poslušaju – kaže Vojvodić.
Božidar Cuba Raković pripremao je šarana i riblju čorbu. On smatra da ovakve manifestacije treba da se organizuju najmanje dva puta godišnje.
–Recimo manifestacija za papriku, lubenicu, šljive, kajsije... Da to postane tradicija. Ovo je doživljaj. Zeta je bogata prirodnim resursima. Što ne bi organizovali dane divlje patke, gdje bi se takođe spremale čorbe, meso, gulaš –smatra Raković.
Darko Marković je u ekipi Veska Lukačevića iz Vranja. Oni su svi porodično spremali krapa u ulju. To im je bio glavni specijalitet.
–Od starta se vidi da smo na dobrom putu. Svi su zadovoljni. Ima tajni sastojak, ali ne mogu da kažem. On je u teglici –ističe Marković.
Prošlogodišnji pobjednik Milutin Tino Popović učestvovao je i ove godine u takmičarskom dijelu. Njemu su pomogli sinovi Simon i Stefan.
–Spremamo krapa na tradicionalan. Moj otac je glavni kuvar koji se ovim bavi 50 godina. Krapa spremamo na drva. Pravi se veliki oganj, nakon toga ide žar koji se širi okolo i polako se riba sat i po peče. Ražnjevi su od vrbe napravljeni. U pitanju je teška tehnika, ali kad se ispeče lijepo je jesti. Danas komad prodajemo od 10 do 15 eura. Prošle godine otac je pobijedio, ove godine ne znam kako ćemo proći – rekao je Simon Popović.
Marina Ivanović, bavi se pčelarstvom. Oni su juče nudili domaće prirodne proizvode na bazi bilja. Na tezgi su imali meleme, sve od pčelinjih proizvoda i bilja. Ipak, zbog vrućine najbolje im je prolazila krema za sunčanje, ali i melemi za sinuse. Cijene su bile pristupačne od 3,50 do 12 eura, dok je med cijenjen 10 eura. U ponudi su imali i likere od kupine, maline, drenjine, borovnice, kao i čajeve. Dvije predivne dame Nena Raičević i Snežana Vidaković čine tim Perla koji se bavi proizvodnjom sapuna koji su rađeni na bazi biljnih ulja.
–To su kokosovo, maslinovo, palmino i ricinusovo ulje. Opredijelili smo se za biljnu varijantu uz dodatak eteričnih ulja i biljaka. Imamo seriju za normalnu masnu, problematičnu i za zrelu kožu. Sapuni su od 50 grama dva eura, a od 100 grama četiri. Razmišljamo da proširimo proizvodnju – rekla je Raičević.
Jedan od onih koji je došao da promoviše svoj rad, ali ko ima interesantan smisao za humor je Zoran Vuksanović. On pravi proizvode od drveta. U šali kaže da kad žena dođe da kupi oklagiju prvo je pita ima li oružani list. Sve proizvode Zoran pravi od maslinovog drveta.
–Imam radionicu i sve radim, a ljudi kupuju. Posebno restorani koji manje sada kriste porcelan. Tacne za ribu radim relativno brzo, za nekih sat vremena, a koristim kvalitetan materijal. Oklagije se kupuju i koriste se –kaže Vuksanović.
Da sve svašta može napraviti od papira, ali da je za to potreban dar i strpljenje pokazuje Anka Pešukić, iz Balabana. Zbog zdravstvenih problema nije u mogućnosti da radi, te se okrenula rukotvorinama. Njene korpice od papira, pruća, novina, kukuruza ostavljaju bez daha.
–Pravim ih od papira za štampanje, novina... Sporo se radi, ali ja uživam. Interesantno je, ali ljudi slabo kupuju. Kad odem na primorje prodajem, a prolazi i za 8. mart ili za Vaskrs, jer pravim korpice za jaja u raznim oblicima. Korpice su od pet do 15 eura – kaže Pešukić.
Kćerka Biljane Lukić pravi, a ona prodaje suvenire na sajmovima. Na njenoj tezgi ima za svakog po nešto, od ogrlica do ramova za slike. Sve to može se kupiti od euro do pet eura.
Čitav program bio je upotpunjen i bogatim muzičko-zabavnim programom, a nastupili su Anđela Ulićević, ansambl „Prijatelji” i „Virtuoz” bend sa Šćepanom Stojanovićem.A.D.


Najbolji Tinov krap, a Stefanova čorba

Prvo mjesto u kategoriji spremanje krapa osvojio je Milutin Tino Popović, dok je drugo mjesto pripalo Toku Raičeviću, a treće Vesku Lukačeviću. Najbolju riblju čorbu spremio je Stefan Rašović, a drugo mjesto dijele Zoran Boljević i Snežana Marković, dok je treće pripalo Ivani Krkotić.


Zamirisali Zetski kolači

Plavnicom se širio savršeni miris zetskih kolača, djelo ruku Sanje Pe­šukić i njenih kćerki. Ona je otkrila kako najbolje spremiti zetski kolač, kao i koja je trazlika između njih i zetskih kolača, i kako ne dozvoliti da se oni stvrdnu.
–Potrebno ih je brzo pojesti da se ne stvrdnu –u šali kaže Pešukić koja je prvi put na manifestaciji.
Ona zetske kolače sprema od brašna, mlijeka, ulja, soli. To je tradicionalan način.
–Skoro pa isto su zetski kolači i priganice. Sastojci isti, samo što su priganice manje i okrugle. Neke žene stavi jaje, a ja ne. Trebalo bi organizovati dane zetskih kolača. Danas sam izložila i tulumbe koje sam sama pravila – kaže Pešukić.


Ljepljiva ruka, dobra čorba

Miris čorbe Zorana Boljevića iz Golubovaca privlačio je posjetioce. Pitali su za savjet, a Zoran im ih je nesebično govorio. Otkrio je i kako da znaju d aje čorba dobra. Njegovu ekipu činili su još i mališani Bojana, Danijela i Bogdan Babović.
–Riblja čorba se priprema od dvije vrste ribe, od šarana ili recimo kineza ili klijena. Sprema se na tradicionalan način spojen sa savremenim. Danas spremam 15 litara čorbe. Pored kuvanja i izdvajanje mesa od kostiju, ostalo je dinstanje, luka, šargarepe, pa se ubaci lovorov list. Kasnije se dodaju kisjeli krastavci, crni luk, paprika, ljuta feferona. To je 60 minuta dinstanja. Zatim dodajemo font a to je dio gdje se riba kuvala. On se kuva 20 minuta. Posle njega dodajemo ribu koju smo izdvojili bez drače i začine, i naravno paradjz pire koji čorbi daje ukus i boju. Od gustoće zavisi koliko vode se dodaje. Riblju čorbu spremim za dva i po sata. Na kraju kad ruku postavimo iznad posude ukoliko je ljepljiva čorba je dobra –kaže Boljević.